Kako su "izveštavali"
Tužilaštvo za ratne zločine staviće pod lupu krivičnih normi emisije i tekstove u srpskim elektronskim i pisanim medijima početkom devedesetih godina, i proceniti da li je u njima bilo izjava i poruka koje bi mogle da se sankcionišu kao poziv i podstrekivanje na vršenje ratnih zločina, saznaje „Blic nedelje“.
Ovaj posebni organ gonjenja već je počeo da prikuplja dokumentaciju koja se, pre svega, odnosi na događaje u Vukovaru i Zvorniku. Kada se pribave svi relevantni podaci, Tužilaštvo će ih analizirati i zatim odlučiti da li će pokrenuti krivični postupak protiv nekih novinara i urednika.
Profesor Fakulteta političkih nauka Čedomir Čupić kaže da je analiza takvih poruka potrebna, bez obzira na to kakav će biti ishod aktivnosti Tužilaštva za ratne zločine.
– Nisam pravnik da bih procenio krivično-pravnu težinu izjava koje su pozivale na rat i da li neko može zbog toga u Srbiji da bude optužen. Ali, takvih poruka je bilo. Verujem da bi njihova analiza pomogla budućim generacija da izvuku pouke i zaključke o tome kakve zločine i razaranja može da izazove podstrekivanje na rat preko medija – smatra profesor Čupić.
Profesor međunarodnog prava Vojin Dimitrijević kaže za „Blic nedelje“ da treba podržati napore srpskog tužilaštva, ali podseća da su u postupcima za ratne zločine, od Nirnberga do sada, bolje prolazili oni koji su zamislili, organizovali i opravdavali ceo zločinački poduhvat, nego „niži“ neposredni izvršioci ovih teških krivičnih dela.
– U našem slučaju ima mnogo ovih drugih „baksuza“ koji sada sede u Hagu, ili nekim drugim zatvorima. S druge strane, ima mnogo onih koji su ih na to podstrekivali, uključujući i pripadnike novinarske profesije, koji ne samo što nisu iskusili nikakvu sankciju nego se smatraju nacionalnim veličinama i objavljuju knjige u velikim tiražima – ističe profesor Dimitrijević.
Osvrt: